Kronični stres na poslu: Kako se razvija i kada prerasta u burnout

Stres ili Burnout?

Ako ovo čitaš dok se već sada osjećaš iscrpljeno – znaj da nisi sam. Mnogi moji klijenti mi priznaju da im vikend zapravo ne donosi odmor. Nedjelja ujutro već stvara knedlu u grlu jer sutra kreće novi krug sastanaka, mailova i zahtjeva. Ako ti je ovo poznato, možda se već suočavaš s onim što zovemo kronični stres.

I to nije samo prolazna faza. Ako ga ignoriramo dovoljno dugo, kronični stres se lako pretvori u nešto ozbiljnije – u burnout.

Što je zapravo kronični stres?

Stres sam po sebi nije uvijek loš. Mali val adrenalina prije prezentacije ili razgovora s klijentom zna biti koristan – podigne fokus i energiju. Ali kad stres postane tvoj stalni pratilac, kad više nema odmaka ni olakšanja, onda govorimo o kroničnom stresu.

To izgleda ovako: umor koji ne prolazi, razdražljivost zbog sitnica, teškoće sa spavanjem, zaboravnost ili osjećaj da gubiš koncentraciju. Kao da voziš auto stalno u crvenoj zoni – a onda se čudiš zašto motor počinje otkazivati.

Kako se razvija burnout

Burnout se ne dogodi preko noći. On se gradi polako, gotovo neprimjetno. Možda ćeš prepoznati sebe u ovim fazama:

1. Početni entuzijazam – puni motivacije, želiš pokazati koliko vrijediš. Rado preuzimaš više posla nego što bi trebao.

2. Prvi znakovi stagnacije – ulažeš puno, a ne osjećaš da to daje rezultate. Umor se gomila, ali guraš dalje.

3. Frustracija i cinizam – počinješ gubiti volju, a sve češće ti kroz glavu prolazi: “Čemu ovo sve?”

4. Iscrpljenost – ovdje kronični stres prelazi u burnout. Više nije riječ o prolaznom umoru, nego o potpunom iscrpljenju tijela i duha. Ni odmor ni godišnji ne pomažu.

5. 
   

Zašto ga često ne prepoznamo?

Ljudi koji najčešće dolaze do burnouta su oni koji najviše daju. Perfekcionisti. Oni koji žele svima ugoditi. Oni koji ne znaju reći “ne”. Ako si među njima, onda znaš koliko je teško priznati sebi da više nemaš snage. Kao da bi to značilo da nisi dovoljno dobar.

Ali istina je suprotna: upravo zato što ti je stalo, upravo zato što daješ toliko od sebe – ranjiv si na kronični stres i na burnout.

Kako razlikovati kronični stres od burnouta

• Kronični stres: osjećaš pritisak, ali nakon vikenda ili slobodnog dana ipak se donekle oporaviš.

• Burnout: ni odmori više ne pomažu. Osjećaš se prazno, bezvoljno, kao da si “ugasio svjetlo” iznutra.

Jedna rečenica često sve kaže: ako reset više ne resetira – radi se o burnoutu.

Kako spriječiti burnout – male, ali važne stvari

Nije ti potrebna radikalna promjena života da bi napravio razliku. Evo nekoliko stvari koje često preporučujem svojim klijentima:

1. Mikro-pauze – 3 minute disanja, istezanja ili samo gledanja kroz prozor mogu resetirati živčani sustav.

2. Postavi granice – kada kažeš “ne” stvarima koje te iscrpljuju, zapravo kažeš “da” svom zdravlju.

3. Podijeli teret – razgovor s prijateljem, kolegom ili stručnjakom često je prvi korak prema olakšanju.

4. Očekivanja – ne moraš (a ni ne možeš realno uvijek) biti savršen. Profesionalna učinkovitost ne mjeri tvoju vrijednost kao čovjeka.

   
   

Burnout i priorieti

Burnout nije znak da si slab. On je samo signal tvog tijela i uma da si predugo nosio preveliki teret. Ako na vrijeme prepoznaš znakove i reagiraš, možeš spriječiti da dođe do potpune iscrpljenosti.

Zapamti: tvoj posao je važan, ali ti si važniji. Možeš biti uspješan i istovremeno imati mir, energiju i radost. A ako ti treba znak da napraviš prvu pauzu – evo ga, upravo sada.

Udahni. I znaj da je moguće drugačije. 🌱